Nedavno sam na televiziji čuo kako arapsku riječ "džennet" novinar na engleski prevodi kao "paradise", paradajz. Iako je prijevod zvučao malo groteskno, on je u biti točan. Imenica paradajz potječe od riječi raj i u mnogim jezicima ona se tako i prevodi, između ostalih u njemačkom (Paradiseapfel) i hrvatskome (rajčica). Liječnici i znanstvenici upozoravaju: jedite paradajz, pa ćete doživjeti vječitu mladost, ostvariti raj na zemlji.

Milorad Dodik je na pragu zemaljskoga raja, jer u njegovu vilajetu cvjetaju same zlatne jabuke (pomme d' oro), ali ga i u tom vrtu pomidora prate nemirni snovi. "BiH je za RS mora i kao svaka mora, ona traje dok mora", rekao je akcentuirano Dodik na nekakvu skupu u Pelagićevu. Teško je uživati u zemaljskome džennetu ako imaš more, pogotovu noćne, upozoravaju psihijatri.

Prema Vuku, mora je teški osjećaj, duševna tegoba, a noćna mora označava pritiskajuće košmarne snove. Zbog čega Bosna i Hercegovina pritiska Milorada kao morija, nije teško pretpostaviti - nije on košmaran zbog Srebrenice i plača hiljada inovjernika, nasilja i zla na kojima je nastao njegov pašaluk, on se tome ruga. Druge brige njega pritišću: ako ova zemlja ikada postane normalna država, on će i njegovi politički kooperanti morati pred sud zbog barnumskih pronevjera i pljačke. Ako se, pak, njegova banovina odcijepi, sva će ta kontrabanda i halabuka pasti u vodu.

Isto je i sa zaglibljenim borcima nacije na drugim stranama. Čović je uvjeren da će ga treći entitet ratosiljati ćelije jer je osumnjičen da je privatizirao i zdipio. Reisa Cerića more lingvističke more, pa se vajka kako njegova prijateljica ne zna značenje riječi "rujan", a ne kaže je li joj on objasnio. Je li ju uputio na Maka Dizdara, Musu Ćazima Ćatića, Bašagića, Hadžema Hajdarevića ili barem Bašeskiju, da nauči od njih slavenski naziv latinskog sedmog mjeseca, ili mu više godi da i dalje ima notorno nepismenu prijateljicu.

• Na istražioce Instituta za nestala lica BiH i osoblje Međunarodne komisije za nestala lica pucano je iz vatrenog oružja iz pravca sela Blace u općini Višegrad neposredno nakon što su izašli iz čamca na jezeru Perućac. Tim Instituta za nestala lica BiH, predvođen Amorom Mašovićem, vrši pretraživanje jezera Perućac i već su pronađeni posmrtni ostaci najmanje deset žrtava.
• Stefan File, komesar EU za proširenje, obavijestio je Vijeće ministara spoljnih poslova zemalja članica EU da će na zasjedanju Evropskog parlamenta 23. septembra predložiti ukidanje viza za građane BiH. Prema njegovim riječima, bezvizni režim za građane BiH trebao bi da stupi na snagu u decembru 2010. ili početkom 2011. godine.
• CIKBiH odbio je kao neosnovan prigovor SDA uložen na javno izvlačenje kojim je utvrđen redoslijed političkih subjekata na glasačkim listićima za oktobarske opće izbore. Naime, SDA je uputila žalbu nakon što je javnim izvlačenjem brojeva za redoslijed na glasačkim listićima određeno da će SDA imati broj 54, a stranka A-SDA broj 53.
• Časni sud HSS-NHI-ja potvrdio je odluku Predsjedništva i Glavnog odbora stranke o isključenju Ljiljane Lovrić iz članstva. Ova odluka je konačna i na nju nije moguće podnijeti žalbu.
• PDP će podržati zakon o popisu stanovništva u BiH, koji će biti razmatran na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH. Član IO PDP-a Igor Crnadak kazao je da je RS predloženim zakonskim rješenjem dobila mogućnost izjašnjavanja po vjerskoj, nacionalnoj i jezičkoj osnovi, kao i mogućnost da se sazna prava demografska slika BiH.
• Skupina žena pod nikabom mirno je protestirala na platou ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine u Sarajevu jer je Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) pokrenuo inicijativu u Parlamentu BiH za donošenje zakona koji bi zabranio nošenje nikaba u BiH.
• Lidia Zafirovski (21), državljanka BiH, jedna je od 20 poginulih u ljudskom stampedu pokrenutom 24. jula tokom muzičkog festivala Parada ljubavi u njemačkom gradu Duisburgu. Dvanaest poginulih su iz Njemačke, dvoje iz Španije, a ostali su iz Holandije, Australije, Italije, Kine i BiH.
• Izjava u fokusu: "Vrijeme koje je Krajišnik odslužio za svoje zločine ne ide u korist njegovog ranijeg puštanja."; (Patrick Robinson, predsjednik Haškog tribunala)

Krajem prošle sedmice pripadnici Federalne uprave policije su po nalogu Tužiteljstva BiH pretresli nekoliko objekata na Ilidži, a na saslušanje su privedeni Bećir Keljmendi iz Peći i njegov sin Aldin navodno zbog sumnji da su povezani s krijumčarenjem robe, odnosno s fiktivnim računima firmi koje nisu prijavljene, što će biti utvrđeno tokom istrage. U pretresu je izuzeta određena dokumentacija te manja količina oružja. Kako je saopćeno, u tvornici sladoleda Adolado, vlasništvo Bećira Keljmendija, nije pronađeno ništa - objekt je bio bukvalno prazan.

Po svemu sudeći, pokazat će se da je jedan od najvećih grijehova Bećira Keljmendija činjenica da je polubrat Nasera Keljmendija, vlasnika hotela Casa Grande na Ilidži, kojeg sarajevska i beogradska policija povezuju s nekim od najtežih oblika organiziranog kriminala, ali Naseru Keljmendiju nikad ništa nije dokazano niti je ikad išta pronađeno u pretresima njegovih objekata. Povezivan je i s ubistvom Ramiza Delalića Ćele (iako je u istrazi provjeravano, dokaza opet nije bilo) s kojim je dugo bio u sukobu. Osim toga, poznat je kao prijatelj i poslovni suradnik Fahrudina Radončića, utemeljitelja Avaza i osnivača SBB-a, kojem je svojevremeno prodao (ili poklonio?) blindirano luksuzno vozilo. Po nekim istragama koje su u toku, vrlo brzo bi se moglo više saznati i o njihovim poslovnim vezama.

Paralelno s pretresima i hapšenjem Keljmendija pojavila se informacija da je privođen i saslušan jedan policijski službenik, no prema tvrdnjama nekih medija, ova informacija je demantirana i u Federalnom i u Kantonalnom MUP-u u Sarajevu. No, istina je da su pripadnici Federalne uprave policije priveli Zejnila Lučkina, načelnika Krim policije Druge policijske uprave, te da je u sve uključena Unutrašnja kontrola MUP-a KS-a. Kako nezvanično saznajemo, razlog je novo vozilo koje je Lučkin nedavno dobio, a navodno se radi o luksuznom Audiju vrijednom oko 70.000 KM za koga se sumnja da ga je Lučkin dobio od Nasera Keljmendija.

O bliskim vezama Lučkina s Naserom Keljmendijem Dani su pisali u nekoliko navrata, a Unutrašnja kontrola MUP-a KS-a provodila istrage. No, kolege iz MUP-a nisu uspjele naći dokaze o Lučkinovom kriminalu - ostalo je da je sve pošteno zaradio. A u poslijeratnim godinama Lučkin je od policijske plaće uspio napraviti kuću, vikendicu (na državnoj zemlji na Bjelašnici, o čemu je također vođena istraga) i kupiti Audi 6. Pri tome ima troje djece, a supruga mu ne radi. I sad je vlasnik još novijeg i još luksuznijeg Audija. Dakle, o Lučkinu se već odavno govori kao o nekome ko ima ne samo sumnjivu imovinu, već i sumnjive prijatelje.

Kada je ubijen Taib Torlaković, u januaru 2004., govorilo se o obračunu nosilaca organiziranog kriminala u Sarajevu, a Amir Pašić Faćo i Ramiz Delalić Ćelo tvrdili su da su Torlakovićevo ubistvo naručili Muhamed Ali Gaši i njegov kum Naser Keljmendi. Ove tvrdnje u istrazi koja je uslijedila nisu dokazane niti je do danas otkriveno ko je postavio eksploziv pod automobil Taiba Torlakovića. No, nakon ubistva Torlakovića, Sarajevom su počele kružiti informacije o suradnicima Gašija i Keljmendija u policiji. Kada su informacije stigle do MUP-a KS-a, reagirala je Unutrašnja kontrola koja je otvorila nekoliko istraga, među njima i protiv Zejnila Lučkina, tadašnjeg komandira policije na Ilidži.

Predmetom istrage bila je i kovana ograda oko Lučkinove privatne kuće, a koja umnogome liči na ogradu oko Keljmendijevog hotela. U istrazi MUP-a KS-a, provjeravani su ovi navodi pa je od Lučkina zatraženo da donese račun kojim je platio svoju kapiju. Donio je račun od firme Aragana iz Bara (Crna Gora?!). Račun je iznosio 1.110 (?!) eura i potpisan je prvog augusta 2003. u Baru. U MUP-u su smatrali da je to dovoljno za okončanje istrage. Da se zaista radi o "uglednoj" firmi potvrđuju i Araganine reference s interneta: gradili su porodične kuće u Baru, Beogradu, Budvi, Mostaru, Prištini, Rožaju (porodična kuća Kalić; Safet Kalić iz Rožaja među najtraženijim je bjeguncima nakon akcije srbijanske policije Sablja jer je sumnjičen da je snabdijevao heroinom Zemunski klan. Prema podacima beogradske policije, nakon bijega Kalić se krio u Crnoj Gori, odakle je, uz pomoć Državne bezbjednosti, prebačen na Kosovo, gdje ga je, po njima, dočekao Naser Keljmendi), čak se navode i objekti u SAD-u. Međutim, kao jedini objekt u Sarajevu na kojem je radila Aragana naveden je hotel Casa Grande!?

KUDA IDE SRPSKA: "Srpska je u Dejtonski sporazum unela deo svog subjektiviteta. Veliki svet je stvorio ovu Bosnu da muslimane ne ostave same. Ali, ni Srbima ni Hrvatima život sa njima ne odgovara. Ova priča trenutno odgovara samo muslimanima koji veruju da mogu da ovladaju celom Bosnom. A to neće moći. Nas niko neće potčinjavati. Mi Srbi ne živimo u Bosni, nego u Republici Srpskoj. Bosna je za nas moranje. Nešto što želimo da stresemo sa leđa kao teret. To je jasno i strancima ovde koji se sastaju godinama svakog petka da donesu odluke o BiH. I toj ambasadorokratiji je jasno da multietničnost može negde da se sprovede, ali u Bosni je ona nemoguća. Bosna je mentalno podeljena zemlja. Bosna je jedna velika greška Zapada."

SAVEZNIŠTVO NIJE TABU: "U politici i životu sve je moguće. Možda je pitanje vremena kada će neko reći: za trajnu stabilizaciju je pravo rešenje - Kosovo na stranu, Republika Srpska unutra. Zašto bežimo od savezništva Srbije i Srpske kao tabu teme? Zato što je neko u Washingtonu rekao da o tome nije lepo pričati. Ne treba ignorisati veliki svet, ali ne treba ni sve prihvatiti. Njima je ovo mandat, a nama život."

TADIĆU, PAZI NA PONAŠANJE: "Odnosi sa Tadićem nikad nisu bili zasnovani na njegovim zahtevima prema meni na određenoj vrsti ponašanja. Uvek je želeo da pomogne. Ali, Srbija će biti jača ako prihvati RS nego ako je skrajne."

KOSOVO NIJE U INTERESU SRBIJE: "Srbija će se još mrcvariti, ali moj osećaj je da je to izgubljena stvar. Teško je to saopštiti ljudima i mnogima se neće svideti ovo što govorim. Ali, otvoreno da kažem: Srbiji nije interes da joj se Kosovo vrati. To je ogromno političko telo, ona bi se vrlo brzo mogla naći u situaciji da, zbog ispunjavanja raznih standarda, bude prinuđena da Albancima prepusti mesto predsednika ili premijera. Da li je Srbija spremna da ključno mesto prepusti Albancu koji će se opet baviti separatizmom? Samo pozivam na otrežnjenje."

BOSNA JE NA INFUZIJI: "Uveren sam da Bosna nema budućnost. Ona se može na silu održavati. Može ovako da 'klapa' dok se spolja u nju uliva infuzija i stvara privid demokratije: kao svima nešto dobro, kao Evropljani nam nešto daju, a mi, kao, svi srećni... Ali, ne može to doveka. Bosna nije faktor dugoročne stabilnosti regiona. A neko drugo rešenje, mislim, jeste."

Federalnoj upravi policije je prije nekoliko mjeseci došla obavijest o protuzakonitoj ugradnji sistema tehničke zaštite u kojoj se navodi da "u poslovnoj zgradi na Otoci, bivše kino Kumrovec, sisteme tehničke zaštite ugrađuje firma Supernova d.o.o. koja nije registrirana kao agencija za zaštitu ljudi i imovine, a po Članu 26. Pravilnika o vrsti naprava, sredstvima i opremi, kojima se obavljaju poslovi tehničke zaštite i načinu njihove ugradnje i projektiranja, poslove ugradnje tehničke zaštite mogu obavljati osobe koje su u radnom odnosu u agenciji ili zaštitarskoj službi i imaju certifikat za obavljanje poslova tehničke zaštite ili certifikat za odgovornu osobu." U prilogu su dostavljene reference spomenute firme koja "nema pravo ugrađivati sisteme tehničke zaštite, a koje se nalaze na njihovoj službenoj stranici".

Vlasnici agencija ovlaštenih za ugradnju sistema zaštite s kojima smo razgovarali tvrde da je stanje u ovoj oblasti nesređeno i pored postojeće zakonske regulative jer ugradnju tehničke zaštite vrše i agencije koje nisu registrirane za te poslove. Prema zakonu, naši sagovornici kažu da "ko neovlašteno ugradi opremu, mora da je skine, a kazne su dvije do tri hiljade maraka. Međutim, kako se radi o poslovima vrijednim i po 100.000 KM, oni koji rade nelegalno i dalje to nastavljaju jer kazne nisu adekvatne". Inspekcije u FMUP-u i KMUP-u bi trebale da sprečavaju ove nelegalne poslove, ali inspektora je malo, a i nisu baš pretjerano zainteresirani da ovu oblast dovedu u red. Za legalne agencije, koje državi plaćaju sve dažbine, problem predstavljaju i firme iz inostranstva (u posljednje vrijeme sve više iz susjedne Hrvatske) koje se na tržištu pojavljuju kao prodavači opreme, a onda tu opremu i instaliraju iako nisu za to ovlašteni.

Branko Vasilj iz DSC-a objašnjava: "Ja kao centar moram primiti četiri momka sa certifikatom fizičke zaštite, a mene zanima samo tehnika i ja se time bavim, ali zakon me je obavezao i ja na te ljude moram platiti sve doprinose, a drugi rade bez toga jer nisu ni registrirani kao agencije." Sead Bardak iz Sector Securityja kaže: "Problem je što smo htjeli zakon koji bi regulirao ovu oblast i kojim bismo istisnuli one koji rade nelegalno, a ustvari smo napravili problem onima koji rade legalno, jer oni sad, pored tehničke zaštite, moraju imati i intervenciju." Osim toga, legalne agencije moraju zadovoljiti i kompletnu administraciju, koja je veoma opširna, dok oni koji rade nelegalno sve to, jednostavno, preskoče.

U Beogradu je u subotu navečer 24. jula napadnut i pretučen Teofil Pančić, novinar nedjeljnika Vreme i kolumnista RSE-a. Napadači su ga pretukli metalnom šipkom u gradskom autobusu u Zemunu. Pančić je primljen u bolnicu, te je konstatirano da ima kontuziju glave i povrede na desnoj ruci. Napadači su bili dvojica muškaraca koji su ga jedno vrijeme pratili te ušli za njim u autobus na stanici na Trgu Branka Radičevića u Zemunu, a zločin su izvršili naočigled putnika. Policija je obavila razgovor te izvršila uviđaj, a sam Pančić tvrdi da napad nije bio slučajan, već namjeran. Za program RSE-a, Pančić je izjavio: "Očigledno je da je napad bio potpuno ciljan, nimalo slučajan, nije bila nikakva pljačka u pitanju, nego očigledno lično usmeren napad." Mišljenja je da su uzrok napada njegovi tekstovi.

Sredinom marta Dnevni avaz je otvorio novu aferu: Bosna i Hercegovina je poslala lažni spisak Vijeću sigurnosti UN-a, a radilo se o famoznom spisku 45 lica i organizacija koje se povezuju s terorizmom, odnosno organizacijama za koje se sumnja da imaju veze s tim. Objavljena su čak i neka imena. Na tvrdnje iz Ministarstva sigurnosti da to nije tačno, Avaz je nastavljao aferu optužujući i ministra da je uključen u sve to zbog čega će, pisali su, ispaštati cijela BiH i njeni građani jer će to, zaboga, umanjiti šanse BiH za ukidanjem viza!?

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održanoj 28. jula, ministar sigurnosti Sadik Ahmetović, podnio je poslanicima Informaciju o dopisu Ministarstva sigurnosti BiH Ujedinjenim narodima povodom proglašenja pojedinih organizacija iz BiH povezanim s terorističkim organizacijama i stavljanju van snage dokumenta koji izaziva pravnu nesigurnost građana i institucija BiH. Na osnovu podataka Ministarstva vanjskih poslova BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije BiH i Grupe Vijeća ministara BiH za borbu protiv terorizma i jačanja sposobnosti za borbu protiv terorizma u Informaciji se navodi: "Ministarstvo sigurnosti BiH putem Ministarstva vanjskih poslova BiH nije poslalo Vijeću sigurnosti UN-a spisak 45 organizacija za koje postoje operativne informacije za moguću povezanost s teroristima i terorističkim aktivnostima na teritoriji BiH niti je tražilo unos novih pravnih i fizičkih osoba iz BiH na postojeću Konsolidiranu listu VSUN-a. (...) Kada su u pitanju osobe koje se nalaze na Konsolidiranoj listi VSUN-a, a mogu se na bilo koji način dovesti u vezu s BiH njih je trenutno na ovoj listi ukupno 12 pravnih i fizičkih osoba. Od toga šest fizičkih, a samo jedna od njih posjeduje validne identifikacijske dokumente BiH i nalazi se na području BiH. Pravnih osoba je također šest i svima njima je odlukom nadležnih organa u BiH zabranjen rad. Unos svih navedenih osoba izvršen je u periodu od 2001. do 2004. godine i novih unosa od tada nije bilo niti su postavljani zahtjevi u tom smislu. U prilog tome najbolje govori činjenica da je 25. 3. 2010. s ove liste brisana adresa jedne pravne osobe u BiH. Dakle, broj subjekata iz BiH koji se prema Konsolidiranoj listi VSUN-a mogu dovesti u vezu s terorizmom se smanjuje što na najbolji način demantira neistine i senzacionalističke napise iz štampe."

U Informaciji se dalje decidno navodi da famozni spisak 45 nisu sačinile nadležne državne institucije već je to uradak Vlade Jovanovića i Borislava Dujkovića, uposlenika MUP-a RS-a, "bez potpisa i pečata", pri čemu su neovlašteno koristili "zaglavlje Vijeća ministara i Grupe za borbu protiv terorizma". Spisak je dostavljen Tužiteljstvu BiH 25. 5. 2006. i "nije potkrijepljen operativnim informacijama".

Prvi put je lukavi holandski trener na klupi Bayerna Louis van Gaal progovorio o Edinu Džeki. Van Gaal je perfektan taktičar koji je poznat kao škrt na riječima kad su u pitanju pohvale na račun igrača. "Nemam običaj pričati o igračima koje nisam vodio, ali Edin je sjajan napadač i meni interesantan", rekao je legendarni Louis van Gaal i izazvao lavinu kritika čelnih ljudi Wolfsburga. Šta je u pozadini medijskog komplimentiranja slavnog trenera, koji se do sada nijednom nije oglasio o Edinu Džeki.

Predsjednik Uprave koncerna Volkswagen prof. dr. Martin Winterkorn mogao bi biti ključni čovjek u transferu Edina Džeke iz Wolfsburga u Bayern. Winterkorn je nezvanično prvi čovjek Wolfsburga, a pored toga, budući da je koncern na čijem je on čelu s 20 miliona eura godišnje jedan od najvećih sponzora njemačkog prvaka Bayerna, upravo bi on mogao trasirati put prvog golgetera Bundeslige. "Nema nikakve dileme da su braća Hoeneß vrlo moćni, Uli u Bayernu, a Dieter u Wolfsburgu, ali u ovoj priči nisu oni ključni. Prema mojim informacijama, glavna uloga bi mogla pripasti dr. Martinu Winterkornu. U Džekinom transferu sigurno može bez ikakvih problema odlučiti upravo predsjednik Uprave Volkswagena", kazao je za Dane menadžer našeg fudbalera Irfan Redžepagić. Winterkorn je jedan od najuspješnijih evropskih menadžera, koji je veoma utjecajan u fudbalskim krugovima.

Čelnici Wolfsburga od ostalih klubova zahtijevaju minimalno 40 miliona eura za otkup Džekinog ugovora, inače važećeg do 30. juna 2013. godine. "Ne postoji više nikakva ponuda niti ikakvi novci na svijetu zbog kojih ćemo prodati spomenuta dva nogometaša. Priča je gotova, počinjemo s ozbiljnim pripremama za novu sezonu!", rekao je nedavno Dieter Hoeneß. Irfan Redžepagić smatra da se radi o taktičkom nadmudrivanju Wolfsburga s klubovima koji žele Džeku. "On je (Hoeneß op. a.) opasan igrač. Pravi maher, koji zna posao i možda se iza svega ovoga krije želja da postigne veću cijenu za Edina, ali ne znam kako može veća od 40-50 miliona eura. Džeko trenutno toliko vrijedi, a možda će za godinu dana njegova cijena biti i 100 miliona eura."

Džeko je uzeo predah na nekoliko dana i posjetio Sarajevo. S prijateljima je viđen na koncertu hrvatske pjevačice Severine, nakon čega se vratio u Wolfsburg. "Razgovarao sam s Edinom, njemu je teško. Već tri sezone je u klubu, jasno da želi novi izazov. Mislim da je to i normalno. On je svjestan situacije i jasno je da će se ponijeti kao profesionalac, što je uvijek i bio", kaže Redžepagić koji je rekao da "Džeko nije prijetio klubu".

Na prestižnom 45. međunarodnom filmskom festivalu Karlovy Vary, koji je održan od 2. do 10. jula, svjetsku premijeru imao je film Ostavljeni, rađen u produkciji sarajevskog Hefta, a koji potpisuju scenarista Zlatko Topčić i redatelj Adis Bakrač. Nakon svjetske, uslijedila je nacionalna premijera u Hrvatskoj, 21. jula, u sklopu 57. Pula Film Festivala. U zvaničnoj konkurenciji manjinskih koprodukcija film je osvojio dvije nagrade. Uloge u filmu tumače Mira Furlan, Mirela Lambić, Mirsad Tuka, Dragan Marinković, Vilim Matula, Zijah Sokolović, Ejla Bavčić-Tarakčija, Meto Jovanovski i dr., dok je uloga dječaka Alena, koji je centralna ličnost filma, povjerena talentiranom Tonyju Grgi.

Ocjenjivački sud Nacionalnog natjecateljskog programa u sastavu: Bogdan Žižić, Suzana Nikolić, Špiro Guberina, Krešimir Mikić i Dado Valentić u sekciji manjinskih koprodukcija, Zlatnu arenu za glavnu mušku ulogu jednoglasno je dodijelio Tonyju Grgi za ulogu u filmu Ostavljeni, dok je u istoj sekciji jedno od tri priznanja Ocjenjivačkog suda Federacije filmskih kritičara Europe i Mediterana (FEDEORA) dodijeljeno redatelju Adisu Bakraču za film Ostavljeni. Članovi Ocjenjivačkog suda FEDEORA-e bili su Dubravka Lakić i Eva Zaoralova te Ronald Bergan kao predsjednik. Valja napomenuti da se još jedan bh. film okitio pulskim "medaljama": Jasmila Žbanić nagrađena je Zlatnom arenom za režiju filma Na putu, dok je Zlatna arena za glavnu žensku ulogu pripala Zrinki Cvitešić za ulogu Lune u tom filmu.

Tema filma Ostavljeni je emotivna priča koju autor postavlja u kontekst bh. svakodnevnice: trinaestogodišnji dječak Alen, rođen kao "rezultat silovanja", živi u domu za nezbrinutu djecu i pokušava pronaći svoju majku. Većinu aktera tumače djeca, jer film posebno akcentira njihovu percepciju društva u kojem odrastaju. "Potraga za identitetom, potraga za biološkim roditeljima, koji ga, svako iz svojih razloga, ne žele - njega, čistog, u svemu nevinog, neumiješanog u tuđi grijeh, to je priča filma Ostavljeni", kazat će autori filma.

Predstavnici grupacije Akova Impex posjetili su mjesto Suljakovići kod Maglaja kako bi uručili poklon-pakete porodicama čije su kuće porušene nedavno pokrenutim klizištem. Svih 39 ugroženih porodica dobile su pakete mesnih proizvoda Ovako, a ukupna vrijednost donacije je 4.000 KM. Pakete su uručili Jasmin Džafić, direktor komercijalnog sektora, i Nedžad Biberović, direktor marketinga Akova Groupa. Ovim činom, Akova je potvrdila status društveno odgovorne kompanije koja nije orijentirana isključivo na profit već i na pomoć drugima.